POBOLJŠANJE VATROOTPORNOSTI SMREKOVOG DRVETA
U savremenoj građevinskoj industriji, s obzirom na rastuće potrebe za sigurnim i ekološkim materijalima, istraživanje vatrootpornosti drveta postaje ključno. Ovo istraživanje fokusiralo se na poboljšanje vatrootpornih osobina smrekovog drveta (Picea abies spp.). Istraživanje, koje ima potencijal da unaprijedi sigurnost i efikasnost u drvnoj i građevinskoj industriji, koristi napredne tehnologije i inovativne tretmane kako bi povećalo otpornost ovog materijala na vatru.
Ispitivanje vatrootpornosti drveta
Istraživanje provode istraživači s Tehničkog fakulteta Bihać (Odsjek Šumarstva i drvne industrije) i Biotehničkog fakulteta Ljubljana (Odsjek za drvo). Cilj istraživanja je testiranje otpornosti smrekovog drveta na mali plamen prema standardu EN ISO 11925-2:2011. Uzorci drveta izloženi su malom plamenu, a ključni parametri, kao što su dubina prodiranja vatre i visina plamena, pažljivo su mjereni kako bi se dobili tačni podaci o otpornosti smrekovog drveta na požar. Ovi rezultati su ključni za dalje unapređenje tehnologija za zaštitu drveta.
Uticaj površinskih svojstava na gorenje drveta
Jedan od značajnih aspekata ovog istraživanja je proučavanje uticaja hidrofobnosti i hrapavosti drveta na njegovu otpornost na vatru. Hidrofobna svojstva tretiranih uzoraka analizirana su optičkim tenziometrom, dok je površinska hrapavost mjerena uz pomoć laserskih.
Hrapavost drveta utiče na brzinu i način širenja plamena jer neravna površina omogućava lakši prodor kisika, što može povećati zapaljivost. S druge strane, tretmani koji smanjuju hrapavost mogu poboljšati vatrootpornost drveta. Hidrofobnost također igra važnu ulogu u otpornosti na vatru – povećana hidrofobnost može smanjiti upijanje vlage, što može dovesti do bržeg gorenja u suhim uslovima, ali i smanjiti prodor zapaljivih tekućina u vlakna drveta, što pomaže u njegovoj zaštiti.
Hiperspektralno snimanje omogućilo je vizualizaciju raspodjele toplote na površini drveta, pružajući detaljan uvid u efekte tretmana na smrekovo drvo. Ova tehnologija omogućava precizno praćenje kako tretirani i netretirani uzorci reaguju na vatru, što doprinosi boljem razumijevanju njihovih vatrootpornih svojstava.
Napredni tretmani za povećanje vatrootpornosti
Istraživanje je obuhvatilo testiranje različitih tretmana koji mogu poboljšati vatrootpornost smrekovog drveta. Korišteni su sljedeći tretmani:
– Zaštitna ulja (Ekotep, Wepos, Belinka) – Ulja formiraju barijeru na površini drveta, smanjuju njegovu poroznost i otežavaju prodiranje plamena.
– Borna kiselina – Poznata po svojim vatrootpornim svojstvima, borna kiselina djeluje tako što smanjuje brzinu sagorijevanja i poboljšava otpornost drveta na vatru.
– Vosak (Schacht, Romonta) – Vosak stvara hidrofobni sloj koji smanjuje apsorpciju zapaljivih tečnosti, smanjujući rizik od zapaljenja.
– Sredstva protiv gorivosti (Burn Block) – Ova hemijska sredstva djeluju kao inhibitori plamena, sprečavajući brzo sagorijevanje drveta i usporavajući širenje vatre.
– Termička obrada – Ovaj tretman poboljšava dimenzionu stabilnost drveta i smanjuje njegovu zapaljivost promjenom hemijskog sastava drvnih vlakana.
Važnost istraživanja
Cilj istraživanja je razvoj efikasnijih tehnologija za zaštitu drveta od požara, što doprinosi većoj sigurnosti građevinskih objekata i održivosti građevinske i drvne industrije. S obzirom na široku primjenu smrekovog drveta u konstrukcijama, unapređenje njegovih vatrootpornih svojstava može značajno poboljšati bezbjednost objekata i smanjiti rizik od požara, dok se istovremeno smanjuje potreba za hemijskim tretmanima koji mogu biti štetni po okoliš.
Ko je uključen u istraživanje?
– Van prof. dr. Redžo Hasanagić – Tehnički fakultet Bihać
– Prof. Miha Humar – Biotehnički fakultet, Univerzitet u Ljubljani
– Dr. Eli Keržić – Biotehnički fakultet, Univerzitet u Ljubljani
– Selma Mujanić, BA drvne industrije – Tehnički fakultet Bihać
Kroz zajednički rad i saradnju, ostvareni su značajni rezultati u istraživanju vatrootpornosti smrekovog drveta, otvarajući nove mogućnosti za njegovu primjenu u sigurnijim građevinskim projektima.
